Stres je postao neizbježan dio modernog života, ali dugotrajna izloženost stresu može imati ozbiljne posljedice na zdravlje. Tijekom stresnih situacija tijelo oslobađa hormone poput kortizola i adrenalina, koji privremeno povisuju krvni tlak. Ako se ovakva stanja događaju često, krvne žile mogu postati osjetljivije, što dugoročno može dovesti do hipertenzije. Čak i svakodnevni pritisci na poslu ili kod kuće mogu kumulativno povećati rizik od povišenog tlaka.
Nedostatak kvalitetnog sna dodatno pogoršava učinak stresa na krvni tlak. Tijelo tijekom spavanja obnavlja ravnotežu hormona, a poremećaji spavanja mogu narušiti ovu ravnotežu. Osobe koje spavaju premalo često imaju povećan rizik od povišenog krvnog tlaka i drugih kardiovaskularnih problema. Stoga je važno uspostaviti rutinu koja uključuje dovoljno sna i opuštajuće aktivnosti prije spavanja.
Tehnike opuštanja, poput meditacije, dubokog disanja ili joge, mogu pomoći u smanjenju razine stresa i regulaciji krvnog tlaka. Redovita fizička aktivnost također djeluje kao prirodni regulator stresa, jer oslobađa endorfine koji poboljšavaju raspoloženje i smanjuju napetost. Psihološko zdravlje i kontrola stresa često su jednako važni kao i prehrana i tjelovježba u održavanju normalnog krvnog tlaka.